M11
67. Masti i ulja
Domaći zadatak
1. Navedi ulogu masti i ulja u organizmu?
2. Šta su masti i ulja?
3. Koji molekul je glavi sastojak masti i ulja?
4. Objasni zašto su masti u čvrstom, a ulja u tečnom agregatnom stanju.
5. Prikaži opštu formulu tracilglicerola.
6. Zašto masti nemaju stalnu tačku topljenja?
7. Šta je saponifikacija?
8. Šta je sapun po hemijskom sastavu?
9. Šta je hidrogenizacija?
10. Navedi hranu bogatu mastima i uljima.
Domaći rad poslati do 21. 05. na pajic.marija23@gmail.com
64.-65. Ugljeni hidrati- monosaharidi, disaharidi i polisaharidi 12. -14. 05. 2020.
Odgovori na sledeća pitanja u školsku svesku.
54.-55. Osnovni tipovi reakcija organskih kiseoničnih jedinjenja( alkoholi i karbonilna jedinjenja) 07. 04. 2020.
Alkoholi
Odgovori na sledeća pitanja.
1. Dopuni tekst rečima koje nedostaju.
Karbonilna jedinjenja -Aldehidi i ketoni
Odgovori na sledeća pitanja.
1. Koja funkcionalna grupa se nalazi u karbonilnim jedinjenjima?
2. Navedi primenu metanala i propanona.
3. Napiši jednačinu hemijske reakcije blage oksidacija propanala.
4. Napiši jednačinu hemijske reakcije blage oksidacije heksan-2-on.
5. Napiši jednačinu hemijske reakcije redukcije penatn-2-on.
Domaći rad uraditi u školsku svesku, fotografije poslati na pajic.marija23@gmail.com do četvrtka 09.04.
51.-52. Osnovni tipovi reakcija organskih jedinjenja(alkana, alkena i alkina) 31.03.2020.
Dvistruku ili trostruku vezu nezasićenih ugljovodonika možemo smatrati i funkcionalnom grupom.
50. Svojstva atoma ugljenika. Klasifikacija organskih jedinjenja 24.03.2020.

49. HEMIJA ELEMENATA 18.03.2020.
Domaći zadatak
1. Navedi ulogu masti i ulja u organizmu?
2. Šta su masti i ulja?
3. Koji molekul je glavi sastojak masti i ulja?
4. Objasni zašto su masti u čvrstom, a ulja u tečnom agregatnom stanju.
5. Prikaži opštu formulu tracilglicerola.
6. Zašto masti nemaju stalnu tačku topljenja?
7. Šta je saponifikacija?
8. Šta je sapun po hemijskom sastavu?
9. Šta je hidrogenizacija?
10. Navedi hranu bogatu mastima i uljima.
Domaći rad poslati do 21. 05. na pajic.marija23@gmail.com
64.-65. Ugljeni hidrati- monosaharidi, disaharidi i polisaharidi 12. -14. 05. 2020.
Domaći rad
1. Šta su ugljeni hidrati?
2. Kako nastaju ugljeni hidrati u prirodi?
3. Navedi ulogu ugljenih hidrata.
4. Navedi podelu ugljenih hidrata prema funkcionalnoj grupi i složenosti.
5. Šta su monosaharidi?
6. Navedi podelu monosaharida prema broju ugljenikovih atoma u olekulu.
7. Napiši molekulsku formulu glukoze. I navedi nalaženje glukoze u prirodi.
8. Šta su disaharidi?
9. Objasni strukturu saharoze.
10. Šta je to invertni šećer?
11. Šta su polisaharidi?
12. Navedi ulogu celuloze, skroba i glikogena.
13. Objasni ulogu glukoze u krvi čoveka.
Domači rad poslati do 14. 05. na pajic.marija23@gmail.com
61. Aminokiseline i proteini 30. 04. 2020.
Domaći rad
Odgovori na sledeća pitanja
1. Šta su aminokiseline? Napiši njihovu opštu formulu.
2. Šta su to esencijalne aminokiseline?
3. Kako i koliko aminokiselina je povezano u tripeptidu?
4. Šta su proteini?
5. Navedi funkciju proteina u organizmu.
6. Navedi podelu proteina na osnovu strukture polipeptidnog lanca.
7. Šta su to složeni proteini? Navedi dva primera složenog proteina.
8. Kako se mogu proteini denaturisati?
9. Objasni primarnu, sekundarnu, tercijernu i kvaternernu strukturu proteina.
Sadržaj za ovu lekciju nalazi se na prezentaciji i pomoćnoj literaturi na http://polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/5.PROTEINI.pdf.
Domaći rad napisati u školsku svesku i fotografije poslati do 07. 04. na mejl pajic.marija23@gmail.com
60. Hemija organskih jedinjenja 28. 04.2020.
Kontrolni za proveru znanja iz organske hemije je na linku:
https://docs.google.com/forms/d/15wBj8a1zBOVGAqs-IXE28WNAwkL08IwXmM_MMtR5nDQ/edit
Kontrolni radite 90 min.
57.-58. Osnovni tipovi reakcija organskih jedinjenja(karboksilne kiseline i estri) 21.04.2020
56. Osnovni tipovi hemijskih reakcija organskih kiseoničnih jedinjenja (alkohola i karbonilna jedinjenja) 14. 04. 2020.
Domaći rad
Odgovori na sledeća pitanja
1. Šta su aminokiseline? Napiši njihovu opštu formulu.
2. Šta su to esencijalne aminokiseline?
3. Kako i koliko aminokiselina je povezano u tripeptidu?
4. Šta su proteini?
5. Navedi funkciju proteina u organizmu.
6. Navedi podelu proteina na osnovu strukture polipeptidnog lanca.
7. Šta su to složeni proteini? Navedi dva primera složenog proteina.
8. Kako se mogu proteini denaturisati?
9. Objasni primarnu, sekundarnu, tercijernu i kvaternernu strukturu proteina.
Sadržaj za ovu lekciju nalazi se na prezentaciji i pomoćnoj literaturi na http://polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2014/04/5.PROTEINI.pdf.
Domaći rad napisati u školsku svesku i fotografije poslati do 07. 04. na mejl pajic.marija23@gmail.com
60. Hemija organskih jedinjenja 28. 04.2020.
Kontrolni za proveru znanja iz organske hemije je na linku:
https://docs.google.com/forms/d/15wBj8a1zBOVGAqs-IXE28WNAwkL08IwXmM_MMtR5nDQ/edit
Kontrolni radite 90 min.
57.-58. Osnovni tipovi reakcija organskih jedinjenja(karboksilne kiseline i estri) 21.04.2020
Karbiksilne kiseline i estri
1. . Napiši naziv sledećih kiselina i odredi da li su zasićene ili nezasićene:
a) CH3(CH2)7CH = CH(CH2)7 COOH b) CH3− CH2 − CH2− CH2− COOH
naziv:_______________________________ __________________________
vrsta karboksilne kiseline:__________________ ______________________________
2. Koja od navedenih supstanci boji plavu lakmus hartiju u crveno?
а) еtan b) etanska kiselina v) glicerol g) etanol
3. Koja karboksilna kiselina se dobro rastvara u vodi:
а) metanska b) оleinska v) palmitinska g) stearinska
4. Napiši jednačine elektrolitičke disocijacije metanske i etanske kiseline. I nazive karboksilatnih anjona.
5. Navedi fizička svojstva karboksilnih kiselina.
6. Šta je esterifikacija?
7. Navedi primenu estara.
8. Napiši jednačinu hemijske reakcije esterifikacije gde nastaje etil-propanoat.
9. Napiši jednačinu hemijske reakcije između etanske kiseline i natrijuma. Napiši naziv dobijenog proizvoda.
56. Osnovni tipovi hemijskih reakcija organskih kiseoničnih jedinjenja (alkohola i karbonilna jedinjenja) 14. 04. 2020.
1.
Napiši
racionalnu formula
2-metil-2-heksanol. I dopuni
prazna mesta u rečenici.
Prema broju hidroksilnih grupa ovo je
____________________ alkohol. Prema vrsti ugljenikovog atoma za koji je vezana
hidroksilna grupa ovo je _________________ alkohol.
2.
Napiši
reakciju dehidratacije
3-metil-1-butanola i napiši naziv proizvoda.
3.
Napiši
jednačinu između Tolensovog reagenska i 3,4-dimetilheksanala.
4.
Napiši
racionalne strukturne formule sledećih jedinjenja: 3-pentanol, heptan-3-on,
metanal, glicerol.
5.
Napiši
racionalne strukturne foormule primarnog, sekundarnog i tercijarnog alkohola.
6.
Navedi
primenu etanola.
7.
Navedi
primenu glicerola.
8.
Navedi
primenu propanona i metanala.
9.
Napiši
hemijsku jednačinu sagorevanja 2-heksanola.
10.
Navedi
fizička svojstva alkohola.
11. Strukturnom formulom predstavi funkcionalnu grupu alkohola i karbonilnog
jedinjenja.
Fotografiju domaćeg rada poslati na pajic.marija23@gmail.com do 16. 04. 2020.
54.-55. Osnovni tipovi reakcija organskih kiseoničnih jedinjenja( alkoholi i karbonilna jedinjenja) 07. 04. 2020.
Alkoholi
Odgovori na sledeća pitanja.
1. Dopuni tekst rečima koje nedostaju.
Alkoholi su organska ________________ jedinjenja. Od ugljovodonika se razlikuju po tome što u svojim molekulima, osim atoma ugljenika i _________________, i sadrže atome _________________ . Funkcionalna grupa alkohola je _______________________ grupa . Sva jedinjenja koja imaju _________________ grupu, pripadaju istoj klasi jedinjenja.
2. Napiši racionalne strukturne formule a) etanola b) 2-prpanola v) 1-butanola
3. Napiši jednačinu hemijske reakcije dobijanja alkohola (alkoholno vrenje).
4. Kako se dele alkoholi prema broju hidroksilnih grupa?
5. Zaokruži slovo ispred tačnog odgovora. Blagom oksidacijom primarnih alkohola dobijaju se:
a) karboksilne kiseline
b) aldehidi
v) ketoni
g) estri
Karbonilna jedinjenja -Aldehidi i ketoni
Odgovori na sledeća pitanja.
1. Koja funkcionalna grupa se nalazi u karbonilnim jedinjenjima?
2. Navedi primenu metanala i propanona.
3. Napiši jednačinu hemijske reakcije blage oksidacija propanala.
4. Napiši jednačinu hemijske reakcije blage oksidacije heksan-2-on.
5. Napiši jednačinu hemijske reakcije redukcije penatn-2-on.
Domaći rad uraditi u školsku svesku, fotografije poslati na pajic.marija23@gmail.com do četvrtka 09.04.
51.-52. Osnovni tipovi reakcija organskih jedinjenja(alkana, alkena i alkina) 31.03.2020.
Sva
organska jedinjenja prea strukturi osnovnog niza, dele se u dve osnonovne
grupe.
-Alifatični(aciklična)-atomi ugljenika u
osnovnom nizu pevezani u dugi otvoren niz;
-Ciklična-atomi ugljenika u osnovnom
nizu povezana u zatvoren niz (prsten). Ciklična jedinjenja mogu biti:
a) karbociklična(homociklična)-prsten je
sastavljen samo od ugljenikovih i vodonikovih atoma
-aliciklična
jedinjenja-ciklizovana alifatska jedinjenja
-aromatska
jedinjenja-jedinjenja sa benzenovim prstenom
-hidroaromatska
jedinjenja-jedinjenja sa delimično ili potpuno hidrogenizovanim benzenovim
prstenom
b) heterociklična-prsten pored ugljenika
sadrži i druge atome (azot, kiseonik, sumpor...)
Organska
jedinjenja delimo prema funkcionalnim grupama, o tome smo pisali u prošloj
lekciji.
Učenje
organske hemije počinjemo od njenih osnovnih i najprostijih jedinjenja-ugljovodonika.
Molekul
ugljovodonika sadrže samo atome ugljenik i vodonik. Vezivanjem funkcionalnih
grupa na ugljovodonični niz nastaju sva ostala organska jedinjenja. Iz imena
ugljovodonika se izvode imena svih organskih jedinjenja.
Gasovoti
ugljovodonici se u prirodi nalaze u zemnom gasu. Nafta je osnovni izvor
ugljovodonika. Čvrsti ugljovodonici mogu se naći i u mineralu ozokeritu.
Ugljovodonici
pri normalnim uslovima javljaju se u sva tri agregatna stanja, to zavisi od
broja ugljenikovih atoma u molekulu. Ugljovodonici sa malim brojem ugljenikovih
atoma su gasovi, a ugljovodonici sa 17 i više ugljenikovih atoma su čvrstog
agregatnog stanju. Svi ugljovodonici su nepolarna jedinjenja, rastavaraju se u
nepolarnim rastvaračima(benzin).
Ugljovodonici
se prema tipu veze koju poseduju dele na zasićene
i nezasićene. Zasićeni
ugljovodonici sadrže samo jednostruke veze, dok nezasićeni sadrže najmanje
jednu dvostruku ili trostruku ugljenik-ugljenik vezu. Alkani su zasićeni,
alkeni i alkini su nezasićeni ugljovodonici.
Zasićeni aciklični ugljovodonici (alkani-parafini)
Zasićeni
aciklični ugljovodonici, alkani su se još nazivali i parafini zbog izrazite
hemijske inertnosti. Opšta formula alkana je CnH2n+2. Prvih deset alkana s nazivima su:
*Atom ugljenika je uvek četvorovalentan, gradi
četiri hemijske veze.
Niz jedinjenja kod kog se svaki
naredni član razlikuje za po jednu -CH2- grupu zove se homologi niz.
Sva jedinjenja u nizu imaju slična hemijska svojstva.
Prva četiri alkana su gasovita,
alkani od četiri do jedanaest ugljenikovih atoma su tečni, a preko 11 su
čvrsti. U vodi su ne rastavarajui, ali se rastvaraju dobro u organskim
rastvaračima. Po pravilu tačka kljucanja "normalnog" alakana uvek je
viša od tački ključanja njegovih izomera.
Ne zna se pouzdano koji bi mogao
biti najviši alkan. Dosadašnjim istraživanjima pronađen je alkan sa 60 C atoma.
Izomerija
kod ugljovodonika
Zbog
mogućnosti različitog povezivanja atoma ugljenika u organskom molekulu javlja
se izomerija-molekuli imaju istu molekulsku formulu a različitu strukturu. Što
odmah ukazuje da ta jedinjenja imaju i različita svojstva. Postoje različite
vrste izomerije. Kod ugljovodonika javlja se izomerija niza i izomerija
položaja.
Alkil
grupa sa osnovnim nizom (ugljenici
međusobno povezani) gradi razgranat ugljovodonik. Alkil grupu se dobija kada se
alkanu oduzme jedan atom vodonika (priper CH4 metan, uzimanjem
jednog atoma vodonika dobija se –CH3 alkil grupa koja se naziva
metil grupa).
Imenovanje alkana
Ukoliko je alkan nerazgranat(na osnovni niz nije vezana ni jedna alkil
grupa) ispred njegovog iena dodaje se n- i ime na osnovu broja ugljenikovih
atoma u molekulu.
CH3-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH2-CH3 n-dekan
Ukoliko je
ugljovodonik razgranat molekul, prvo se određuje najduži niz(taj niz treba da
ima najviše ugljenikovih atoma), potom se numeriše najduži niz ali tako da
alkil grupa bude najbliža kraju niza(ili da ugljenikov atom(iz osnovnog niza)
za koji je vezana alkil grupa ima najmanju vrednost u numeraciji niza. I jedno
i drugo pravili daju isto rešenje), odredi se ime alkil grupe. Redosled kojim
se izvodi ime razgranatog ugljovodonika je prvo se navode brojevi ugljenikovog
atoma za koje su vezane alkil grupe, zatim ime alkil grupe i dodaje ime
osnovnog niza. Ukoliko u molekulu nalaze iste alkil grupe navode se svi brojevi
ugljenikovog atoma za koje su te alkil grupe vezane ali ispred imena alkil
grupe dodaje se prefiks di- , tri- ili tetra-. Alikl grupe navode se po
abecednom redu, etil grupa se navodi pre metil grupe.
Nezasićeni ugljovodonici-alkeni i alkini
Dve su osnovne grupe nezasićenih acikličnih
ugljovodonika- alkeni (CnH2n, ugljovodonici sa jednom
dvostrukom vezom) i alkini (CnH2n-2, ugljoivodonici sa
jednom trostrukom vezom). Fizičke svojstva nezasićenih ugljovodonika uglavnom
se podudaraju sa fizičkim svojstvima zasićenih ugljovodonika.
Alkeni(olefini)
Alkeni dobijaju ime
iz alkana tako što se od imena alkana odbije sufiks -an i doda -en. Prvi član
homologog niza je eten (etilen), CH2=CH2.
Alkini dobijaju ime iz alkana, gde se umesto nastavka -an dodaje nastavak -in. Prvi član u nizu alkina je etin .
Dvistruku ili trostruku vezu nezasićenih ugljovodonika možemo smatrati i funkcionalnom grupom.
Dvostruka(trostruka) veza može da se smestiti
duž celog osnovnog niza, tada nastaju različti izomeri.
Kod imena ovih izomera, ime se izvodi tako da
se prvo navede broj ugljenikovog atoma za koji je vezana alkil grupa pa njeno
ime, pa broj ugljenikovog atoma iz osnovnog niza na kome se nalazi dvostruka
(trostruka) veza i ime osnovnog niza (koje se izvodi iz imena odgovarajućeg
alkane, gde se dodaje nastavak –en ili –in kod alkina). Kao i kod alkana, treba
odrediti najduži osnovni niz ali tako da dvostruka(ili trostruka) veza budu u
njemu. I numeracija niza kreće sa strane gde je dvostruke(trostruka) veza
najbliža kraju.
Hemijska svojstva zasićenih ugljovodonika
Kod organskih jedinjenja imamo pet tipova
reakcija (oksidacija, redukcija, supstitucija, hidroliza, adicija). Alkani ne podlažu hidrolizi ni redukciji ni adiciji,
niti direktnoj oksidaciji blagim oksidacionim sredstvima (KMnO4, K2Cr2O4-pri
cemu bi nastali alkoholi). Karakteristična reakcija za alkane jeste
supstitucije(ili zamena).
1. Supstitucija alkana se najlakše izvodi pomoću
halogena ili halogenvodonika. Osim pomoću halogena i halogenvodonika,
supstitucija se može pri povoljnim uslovima izvrštiti i nekom jakom neorganskom
kiselinom (azotnom, sumpornom). Pri svakoj supstituciji jedan ili više
vodonikovih atoma se zamenjuju drugim atomima ili atomskim grupama (-Cl, -NO2...).
SSupstitucija alkana halogenom.
Hemijske svojstva nezasićenih ugljovodonika
Nezasićeni
ugljovodonici su znatno reaktivniji. Kao i zasićeni oni gore, ali za razliku od
njih podložni su i uticaju slabih oksidacionih sredstava.
1. Najtipičinija
reakcija nezasićenih ugljovodonika je adicija.
Adicijom nezasićena jedinjenja teže da pređu u stabilna, zasićena jedinjenja.
Adicija nezasićenih ugljovodonika najlakše se izvodi pomoću halogena. Za
adiciju vodonikom potrebni su katalizatori (platina ili paladijum).
Po pravilu adira se prvo ugljenikov atom koji je najsiromašniji vodonikom.
Po pravilu adira se prvo ugljenikov atom koji je najsiromašniji vodonikom.
Adicija halogena na alkene
Adicija halogenvodoničnih kiselina na alken i alkin
2. Nezasićeni ugljovodonici za razliku od
zasićenih mogu da polimerizuju.
Polimerizacijom se produžuje lanac i zasićuje
se molekul. Izborom katalizatora možemo uticati na dužinu prozivoda (ime i na
njegove osobine). Polimerizacija se izvodi pri većim pritiscima i različitim
temperaturama.
Od
polimera ugljovodonika najvažniji su polietilen i polipropilen, polifeniletilen
(polistiren), poliizobutilen (poli-2-metil-1-buten) kao i polimeri butandiena i
2-metil-butanidena.
1 4. Sagorevanje-svi ugljovodonici podležu
hemijskoj reakciji sagorevanja, ukoliko se odvija uz dvoljnu količinu
kiseonika, dolazi do potpunog sagorevanja i izdvajanja ugljen-dioksid, vodena
para i velike količine toplote. Na ovoj reakciji zasniva se primena derivata
nafte u motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Ukoliko je sagorevanje
nepotpuno(prisutna mala količina kiseonika) dolazi do izdvajanja seše
ugljen-monoksida, vodene pare i čađi. Koeficijenti u hemijskim jednačinama
sagorevanja ugljovodonika ne moraju biti celi brojevi.
Aromatični ugljovodonici (areni)
Aromatični ugljovodonici u svojoj strukturi sadrže benzenov
prsten. Aromatičnost je posledica posebnog efekta-rezonancije(u šestočlanom
prstenu benzena nalaze se tri naizmenične dvostruke veze, elektroni iz tih veza
su π-elektroni koji se nalaze iznad i ispod ravni prstena kažemo da su
delokalizovani pripadaju svim atomima ugljenika u prstenu).
Struktura benzena
Dugo su hemičari pokušavali da odgonetnu strukturu
benzena. Posebnu zabunu unosile su neobične hemijske osobine za naizgled
nezasićeno jedinjenje. Tek je Kekule, 1865., 40 godina posle izolovanja uspeo
da osmisli prvu strukturnu formulu benzene.
Danas benzen predstavljamo ovim strukturnim formulama.
Sa benzenom počinje homologi niz arena,
naredna jedinjenja su toluene i ksilen.
Iz strukture benzena vidi se da se mogu izvesti
tri izoemera disupstituisanog benzenovog prstena(dve alkil grupe prisutne. Kod
benzene koji je trisupstituisan takođe se izvode tri izomera, gde se pri
imenovanju navodi položaj supstituenata. Ti izomeri izgledaju ovako:
Izvor arena je katran kamenog uglja.
Hemijska svojstva
benzena: Benzen gori (čađavim plamenom pri normalnim
uslovima). Otporan je na sredstva blage oksidacije. Pri noramalnim uslovima
reakcija klasična za arene je supstitucija. Adicija se može izvesti pri visokim
temperaturama i uz prisustvo katalizatora.
Nafta
Nafta je osnovni izvor ugljovodonika. Nastala
je od biljnog i životinjskog planktona biohemijskom razgradnjom. Sirova nafta
je crna tečnost. Proces prerade nafte počijnje odstranjivanjem grubih primesa
(pesak, voda). Zatim se nafta podvrgava frakcionoj destilaciji (zatim
frakcionoj kondenzaciji). Tako se dobija 5 frakcija:
1. sirovi benzin, 40-1800C
2. petrojel, 180-2500C
3. dizel i ogrevno ulje, 250-3200C
4. parafin i parafinsko ulje (viši ugljovodonici)
5. asfaltni ostatak
Prva frakcija opet ide na destilaciju:
1. petroletar 40-700C (pentan, heksan,
heptan)
2. laki benzin 70-1200C (heksan,
heptan, oktan)
3. srednji benzin 120-1350C (heptan,
oktan)
4. teški benzin 135-1800C (nonan,
dekan)
Da bi se poboljšala
proizvodnja benzina, više frakcije se podvrgavaju krekovanju(hemijska reakcija).
U tom postupku od viših ugljovodonika se pod velikim pritiskom, temperaturom i
u prisustvu katalizatora dobijaju niži ugljovodonici.
Druga frakcija se podvragava delovanju NaOH i H2SO4 i
zatim se iz nje izdvaja petrolej koji čine uglavnom ugljovodonici od dekana do
heksadekana.
U nafti se nalaze još
mnoga jedinjenja azota, kiseonika, sumpora, koja se moraju odstraniti.
Uraditi sledeće zadatke u školsku svesku:
I Napiši u školsku svesku definicije alkana, alkena i alkina; njihove opšte molekulske formule; molekulske formule prvih deseta alkana, njihove racionalne formule i imena.
II Odgovori na sledeća pitanja.
1. Navedene supstance rzvrstaj u grupe: etin, etan,propan, 2-metil-1-buten, toluen, benzen, 2,2-dimetil-3-heptin, 1-nonen
Аlkan:
______________________________________
Аlkeni:
______________________________________
Аlkini:
______________________________________
Аreni:
_______________________________________
2. Zaokruži slovo ispred opšte formule alkana.
а) CnH2n+2 б) CnH2n+1
в) CnH2n г) CnH2n-2
3.) Zaokruži DА ako је iskaz tačan ili NЕ аko је netačan.
a) Svako organsko jedinjenje sadrži etome kiseonika. DА NЕ
b) Ugljenik је u оrganskim jedinjenjima uvek četvorovalentan. DА NЕ
v) Benzen sagoreva čađavim plamenom. DА NЕ
g)
Аdicija je reakcija pri kojoj dolazi do raskidanja dvostruke ili trostruke veze. DА NЕ
d) Nafta je fosilno gorivo. DА NЕ
4. Napiši jednačine hemijske reakcija:
a)adicija molekula hlora na molekul propena
b) potpuno sagorevanje n-heksana
v)potpuna adicija hlora na propin
Urađena 4 zadatka fotografisati i poslati na mejl pajic.marija23@gmail.com do četvrtka 02.04.
50. Svojstva atoma ugljenika. Klasifikacija organskih jedinjenja 24.03.2020.
Organska hemija je deo hemije koja se bavi proučavanjem strukture,
svojstva i promena organskih jedinjenja.
Organska jedinjenja su jedinjenja koja u svom sastavu uvek sadrže atome
ugljenika i zbog toga se organska hemija naziva i hemija jedinjenja ugljenika.
Postoji veliki broj organskih jedinjenja, prirodne supstance (proteini, ugljeni
hidrati, nukleinske kiseline, masti i ulja) i veliki broj supstanci koje
koristimo u svakodnevnom životu (plastika, lekovi, sapuni, veštačka guma).
Pre nego što su naučnici počeli izučavati organska jedinjenja, ljudi su
upotrebljavali različite prirodne proizvode koje sadrže organske supstance.
Proizvodnja alkohola(etanola) fermentacijom voća, proizvodnja papirusa i sapuna.
Sve do početka XIX veka naučnici su smatrali da organske supstance mogu
nastati u živim bićima i to delovanjem posedbne sile „žive sile“, da ih čovek
ne može sintetisati iz elemenata i neorganskih jedinjenja. Time su objašnjavali
razliku u svojstvima neorganskih i organskih supstanci. Ova teorija je vladala
sve do 1828. godine kada je Fridrih Veler izveo prvu sintezu organskog
jedinjenja ureu(karbamida) polazeći od neorganskih supstanci.
Razvoj organske hemije doveo je do sinteze i primene organskih supstanci
kojih nema u prirodi. Danas je poznato više desetina miliona organskih
jedinjenja, pri čemu se njihov broj uvećava svake godine.

Pored ugljenika koji ulazi u sastav organskih molekula, uvek sadrže i atome vodonika, često atome kiseonika,
azota, halogenih elemenata, ređe sumpora i fosfora a određen broj organskih molekula
sadrže jone metala.
Ugljenik je nemetal koji se nalazi u 14. grupi, ima četiri valentna
elektrona i to dva sparena elektrona i dva nesparena 2s22p2.
Pre formiranja hemijske veze, u atomu ugljenika jedan elektron iz 2s-orbitale pređe
u praznu 2p-orbitalu. Na taj način atom ugljenika prelazi iz osnovnog u
pobuđeno(ekscitovano )stanje, tačnije ima četiri nesparena valentna elektrona.
Tako može da formira četiri elektronska para i da postigne oktet.
U skoro svim organskim molekulima i većini
neorganskih molekula i molekulskih jona, atom ugljenika gradi četiri zajednička
elektronska para sa drugim atomima. Kažemo da je četvorovalentan (da formira
četiri hemijske veze).
Organski molekuli mogu biti veoma jednostavne ali i veoma složene
strukture. Na primer molekul metana CH4 ima samo jedan atom
ugljenika, dok molekul DNK(dezoksiribonukleinske kiseline) može imati i preko
sto milijardi atoma ugljenka. Atom ugljenika je četvorovalentan i može da veže
četiri atoma istog elementa ili različitih elemenata. Atom ugljenika može da gradi i jednostruke i dvostruke i trostruke
veze.
Atomi ugljenika međusobno mogu da se vezuju u
duge nizove (taj niz nazivamo osnovni niz i svaki organski molekul
ga ima), koji mogu biti nerazgranati i
razgranati, aciklični i ciklični.
Organska jedinjenja se klasifikuju prema
funkcionalnim grupama u molekulima jedinjenja. U strukturi organskog molekula
može se uočiti ugljovodonični deo(deo molekula izdrađen od atoma ugljenika i
vodonika) i deo molekula koji je različit od ugljovodoničnog ostatka.
Funkcionalna grupa je grupa atoma (ili atom) u
molekulu organskog jedinjenja koja odrđuje fizička i hemijska svojstva datog
jedinjenja. Još kažemo da je funkcionalna grupa centar reaktivnosti.
Na osnovu funkcionalnih grupa sva organska
jedinjenja mogu se razvrstati u klase i na taj način se uče.
Organski molekuli imaju raznovrsnu strukturu pa i formule komia mogu ovi
molekuli da se predstave su raznovrsni.
Molekulske formule-prikazuju broj i vrstu
atoma u molekulu. CH4, C2H2, C2H5OH,
C6H12O6.
Strukturne formule-prikazuju redosled kojim su
atomi povezani u molekulu. Gde se valentnim crticama označavaju zajednički
parovi elektrona. Primer:
Racionalne strukturne formule (sažete)-
hemijske veze između atoma ugljenika se predstavljaju crticama, a pored atoma
ugljenika zapisuju se atomi koji su za njega vezani. Primer:
Domaći rad:
1. Šta je organska hemija?
2. Koji elementiu ulaze u sastav organskih jedinjenja?
3. Opiši i formulama predstavi na koji se način atomi ugljenika mogu međusobno povezati.
3. Opiši i formulama predstavi na koji se način atomi ugljenika mogu međusobno povezati.
4. Napiši strukturnu formulu jedinjenja organskog ili neorganskog u kom atom ugljenika gradi a) jednostruku b) dvostruku vezu. (ovaj zadatak uraditi u školskoj svesci, napisane primere fotografisati i poslati pajic.marija23@gmail.com
49. HEMIJA ELEMENATA 18.03.2020.
Test raditi 45min. Srećno!
48. Uporedni pregled i opšta svojstva elemenata 17. 16. 15. 14. 13. 12. geupe PSE 17.03.2020.
I Pogledati sledeće oglede, opisati uočene promene i svojstva supstanci(fizička i hemijska).
II Odgovori na sledeća pitanja.
1. Napiši imena i formule kiseoničnih kiselina hlora.
2. Šta je po hemijskom sastavu hlorni kreč?
3. Kako se dele oksidi prema kislo-baznim svojstvima? Navedi primere datih oksida.
4. Koje su najvažnije alotropske modifikacije sumpora a koje kiseonika?
5. Zašto je azot inertan gas?
6. Navedi primenu nitratne kiseline, amonijaka i karbamida.
7. Zašto grafit provodi struju, a dijamant ne provodi?
8. Koje neorganske kiseline gradi ugljenik? Kako se zovu njihove soli?
9. Šta su legure? Koje legure aluminijuma su važne?
10. Navedi fizička svojstva i primenu aluminijuma.
11. Navedi primenu cinka.
Zadatke uraditi u word dokumentu i poslati na pajic.marija23@gmail.com
Koristiti udžbenik Neorganska hemija i prezentacije učenika (rađene na predhodnim redovnim časovima).
Dodatna literatura: https://onlinehemija.wordpress.com/category/neorganska-hemija/
do kada je rok da uradimo druga pitanja??
ОдговориИзбриши